Nepostojanje obaveze naručioca da podeli predmet nabavke na više partija (čl. 29. I 36. Zakona o javnim nabavkama)

Sigurno sprovođenje postupaka javnih nabavki

Specijal Javne nabavke

Rad, prava i obaveze - Stručni časopis namenjen privrednim subjektima

Poslovni Pravni Pomoćnik - Specijalizovano izdanje za privredu u domenu praćenja propisa sa instrukcijama i gotovim rešenjima za primenu propisa u praksi

NE POSTOJI OBAVEZA NARUČIOCA DA IZVRŠI PODELU PREDMETA JAVNE NABAVKE NA VIŠE PARTIJA AKO PROCENJENA VREDNOST JAVNE NABAVKE PRELAZI IZNOS EVROPSKIH PRAGOVA, VEĆ NARUČILAC IMA JEDINO OBAVEZU DA RAZMOTRI PRIKLADNOST TAKVE PODELE I DA OCENI DA LI ĆE PREDMET KONKRETNE JAVNE NABAVKE OBLIKOVATI PO PARTIJAMA ILI ĆE ISTI ODREDITI KAO JEDINSTVEN.

Iz obrazloženja:

Članom 29. stav 3. ZJN propisano je da naručilac određuje predmet javne nabavke na način da predstavlja tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.

Članom 36. stav 1. ZJN propisano je da naručilac može da odluči da predmet javne nabavke oblikuje u više partija na osnovu objektivnih kriterijuma (prema vrsti, količini, svojstvima, nameni, mestu ili vremenu izvršenja i sl.), pri čemu određuje predmet i obim pojedine partije, uzimajući u obzir mogućnost učešća malih i srednjih preduzeća u postupku javne nabavke kada je to opravdano. Stavom 2. istog člana je propisano da, ukoliko je procenjena vrednost javne nabavke jednaka ili veća od iznosa evropskih pragova, prilikom određivanja predmeta nabavke naručilac mora da razmotri prikladnost oblikovanja predmeta javne nabavke u više partija te da ukoliko naručilac konstatuje da nije prikladno oblikovati predmet javne nabavke u više partija, u izveštaju o postupku javne nabavke navodi razloge iz kojih predtiet javne nabavke nije oblikovan u više partija.

Imajući u vidu odredbu člana 36. stav 1. ZJN, Republička komisija ukazuje da oblikovanje predmeta javne nabavke u više partija predstavlja isključivo mogućnost naručioca, ukoliko i kada smatra daje to prikladno s obzirom na predmet javne nabavke. Prilikom donošenja odluke o tome da li će javnu nabavku oblikovati po partijama, naručilac polazi od objektivnih kriterijuma (prema vrsti, količini, svojstvima, nameni, mestu ili vremenu izvršenja i sl.), vodeći računa o poštovanju načela javnih nabavki pri čemu, te shodno citiranoj zakonskoj odredbi, naručilac nije u obavezi da na osnovu istih izvrši oblikovanje određenog predmeta javne nabavke u više partija.

S tim u vezi, Republička komisija napominjs daje naručilac u Odgovoru na zahtev za zaštitu prava dao pojašnjenje iz kojih razloga predmetni postupak javne nabavke nije oblikovao po partijama, posebno ističući da su u pitanju delovi i oprema za održavanje koloseka, te da je zbog neophodne kompatibilnosti delova i opreme, naručilac odredio predmet konkretne javnu nabavku kao jedinstven, bez oblikovanja u partije, budući da šine, ležište šine, skretnice i kolosečni pribor, kao i ostala predmetna dobra, sa tehničke strane predstavljaju jednu celinu i odvojeno nemaju nikakvu funkciju.

U tom smislu, Republička komisija konstatuje da je naručilac dodatno objasnio da se „npr. šina postavlja u ležište šine, i pričvršćuje RK-Z minom (pužićem), dok vezice i zavrtnji spajaju dve šine; podloška elastična dolazi u kompletu sa vijkom itd”, ptto znači da sva navedena dobra moraju biti međusobno kompatibilna, a zbog čega je naručiocu bitno da navedena dobra budu predmet jedne javne nabavke radi usaglašenosti kvaliteta, dimenzija, dinamike isporuke. Pritom, kako je dalje objasnio naručilac, rokovi isporuke i garantni rokovi su različito definisani za određena dobra, a u zavisnosti od složenosti i prirode delova predmeta javne nabavke, a što ne može imati uticaj na oblikovanje, odnosno podelu nabavke po partijama, budući da se „pre svega se mora imati u vidu potreba i zahtev međusobne kompatibilnosti svih dobara koja su predmet ove javne nabavke, kako se ne bi desilo da se kolosečni i/ili skretnički pribor jednog prodavca ne mogu upotrebiti, jer zbog nekih razlika u tehničkim detaljima, nisu kompatibilni sa šinama i drugim delovima drugog prodavca”.

Pored navedenog, Republička komisija konstatuje da je naručilac dodatno naveo da su „iskustva iz ranijih nabavki istog predmeta nabavke da je shodno članu 6. ZJN za naručioca efikasnije, ekonomičnije i sigurnije da navedena dobra budu predmet jedne nabavke”, a „naručilac naročito ističe značaj usaglašenosti i kvaliteta isporučenih dobara na bezbednost unutrašnjeg železničkog transporta, što je i namena predmetnih dobara”.
Imajući u vidu obrazloženje naručioca izneto u pojašnjenjima konkursne dokumentacije objavljenim na Portalu javnih nabavki 05.05.2023. godine, te argumentaciju iznetu kroz sadržinu Odgovora na podneti zahtev za zaštitu prava, okolnost da je predmetom konkretne javne nabavke određeno više vrsta dobara, po oceni Republičke komisije, ne podrazumeva obavezu naručioca da predmet konkretne javne nabavke oblikuje po partijama.

Stoga, polazeći od sadržine odredbe člana 36. ZJN a uzevši u obzir argumentaciju naručioca i okolnosti konkretnog postupka javne nabavke, Republička komisija konstatuje da odluka naručioca da predmet konkretne javne nabavke ne oblikuje u više partija ne predstavlja sama po sebi povredu načela obezbeđivanja konkurencije i zabrane diskriminacije iz člana 7. ZJN u konkretnom postupku javne nabavke.

Navedeni zaključak, po oceni Republičke komisije, ne sledi ni iz okolnosti na koju je ukazao podnosilac zahteva, da je procenjena vrednost javne nabavke određena na iznos koji je veći od iznosa evropskih pragova, budući da, u skladu sa odredbom člana 36. stav 2. ZJN, u takvim okolnostima naručilac ima jedino obavezu da razmotri prikladnost oblikovanja predmeta javne nabavke u više partija odnosno, da ukoliko naručilac konstatuje da nije prikladno oblikovati predmet javne nabavke u više partija, u izveštaju o postupku javne nabavke navodi razloge iz kojih predmet javne nabavke nije oblikovan u više partija.

S tim u vezi, Republička komisija ukazuje da iz navedene odredbe ne proizilazi da postoji obaveza naručioca da izvrši podelu predmeta javne nabavke na više partija ukoliko procenjena vrednost javne nabavke prelazi iznos evropskih pragova, već naručilac ima jedino obavezu da razmotri prikladnost takve podele, te da nakon toga oceni da li će predmet konkretne javne nabavke oblikovati po partijama ili će isti odrediti kao jedinstven.

Imajući u vidu sve navedeno, Republička komisija ja ocenila da na osnovu argumentacije podnosioca zahteva i iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizilazi zaključak da je naručilac povredio citirane odredbe čl. 5, 6. i 7. ZJN, a u vezi sa citiranim odredbama čl. 29. i 36. ZJN.

Zbog svega iznetog, Republička komisija je razmatrani navod podnosioca zahteva ocenila kao neosnovan.

Iz rešenja Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, br. 4-00-358/2023 od 14. juna 2023. god.

U VEZI SA OVIM PRAVNIM AKTOM (DOKUMENTOM) IMAMO I:

Propis Soft Online

Časopisi i webinari